Uvod:
U cilju identifikovanja primjera dobre prakse u radu specijalizovanih servisa za žene i djevojčice koje su preživjele seksualno zlostavljanje u Crnoj Gori, od 5 NVO servisa u našoj zemlji sa kojima smo komunicirale, od 3 organizacije smo dobile odgovore.
Kontaktirale smo i organizaciju koja vodi liniju za pomoć žrtvama seksualnog nasilja, ali nismo dobile odgovor.
Predstavljamo primjere dobre prakse iz iskustava sljedećih organizacija: 1) SOS telefon Nikšić, 2) Centar za ženska prava, 3) Centar za romske inicijative i 4) Sigurna ženska kuća.
Slučaj SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić
U 2019. godini, Nacionalna SOS linija (kojom koordinira SOS Nikšić) i Policija su pokazali primjer dobre prakse saradnjom ali i pružanjem podrške u slučaju seksualnog zlostavljanja
U konkretnom slučaju, žrtva seksualnog nasilja je bila maloljetna djevojčica, koju je zlostavljao maloljetni rođak.
Bliska rođaka je prijavila Nacionalnoj SOS liniji kako sumnja da je djevojčica seksualno zlostavljana, na osnovu promjena u ponašanju koje je zapazila. Nacionalna linija je gospođi pružila sve neophodne informacije i osnažila je da svoje sumnje prijavi policiji. Dežurna konsultantkinja na liniji joj je ponudila pomoć vezano za sami proces kao pa je najprije kontaktirala dežurnu službu Odjeljenja bezbijednosti, čijim posredstvom je stupila u kontakt sa inspektorom. On je, shvativši ozbiljnost situacije, rekao da gospođa odmah dođe i precizirao kome da se javi te da će, kada dođe trenutak ispitivanja djevojčice, to prepustiti licima iz Centra za socijalni rad. Komunikacija i koordinacija između Nacionalne linije i inspektora je bila profesionalna i pravovremena, pri čemu su ohrabrili člana porodice da prijavi slučaj i učinili da se djevojčica i njena porodica osjećaju sigurno i zaštićeno. U ovom slučaju saradnja Nacionalne linije i Policije je dosta doprinijela istrazi.
Slučaj Centra za ženska prava
NVO Centar za ženska prava je ukazao na slučaj u kom je žrtva maloljetna djevojčica, a koji je prijavljen ove godine. Policija, Tužilaštvo i Centar za socijalni rad su postupali u skladu sa Protokolom i Istanbulskom konvencijom. Nasilnik je odmah priveden i još je u pritvoru. Sudski postupak je u toku. U ovom slučaju je Centar za ženska prava pružio psihološku podršku djevojčici. Centar naglašava da je ovo jedini primjer gdje je svaka institucija postupila adekvatno.
Slučaj Centra za romske inicijative
Član porodice je prijavio da je maloljetna Romkinja seksualno zlostavljana od strane odraslog muškarca, pripadnika većinske populacije. Tokom procesa istrage, CRI je pružio zaštitu i podršku djevojčici.
Prema navodima ove organizacije, čak iako je seksualno zlostavljanje djeteta u krivičnom pravu naše zemlje prepoznato kao krivično djelo, državne instituacije nisu dovoljno doprinijele u dijelu istrage i zaštite djeteta.
Tokom svih faza procesa, Centar za romske inicijative je pružao uslugu pratnje povjerljivog lica, psihološke podrške i nadgledao je proces. Takođe, CRI je obezbijedio prevod. Zabrinjava ih to što su organi za sprovođenje zakona odlučili da ne postoji osnova za krivično gonjenje slučaja. Centar je ostao bez povratne informacije od tužilaštva i drugih relevantnih institucija koje su radile na slučaju, o ishodima važnim za slučaj.
Slučaj Sigurne ženske kuće
U maju 2020. godine, majka je prijavila Sigurnoj ženskoj kući da je njena maloljetna ćerka seksualno zlostavljana od strane odraslog porodičnog prijatelja, posljednjih pet godina.
Konsultantkinje SŽK su obavile inicijalni razgovor i napravile individualni plan za podršku djevojčici. Uprkos pandemiji korona, djevojčici je direktno pružena emocionalna podrška. Nju je takođe podržao njen otac, koji je imao proaktivnu ulogu, tražeći emocionalnu i psihološku podršku za nju.
Uprkos tome što su ranije roditelji djevojčice u više navrata razgovarali sa roditeljima nasilnika, seksualno zlostavljanje se i dalje dešavalo. Nasilnik je koristio razne načine manipulacije i tehnike zastrašivanja koji su jako povrijedili djevojčicu (postala je veoma stidljiva, uznemirena i izgubljena; nije provodila vrijeme sa svojim prijateljima i drugarima iz odjeljenja, nije učila školsko gradivo). Povjerljivo lice iz SŽK je zahtijevalo da se djevojčica ne ispituje u policiji, već isključivo jednom, treba da je sasluša stručno lice Vrhovnog državnog tužilaštva. Povjerljivo lice je izdejstvovalo da djevojčica bude saslušana u screen sobi Tužilaštva, gdje snimljena izjava. Tokom različitih faza procesa, SŽK je obezbijedio sljedeće sevise djevojčici:
Inicijalno savjetovanje, pomoć i podršku, pratnju povjerljivog lica, zastupanje pred državnim institucijama, upućivanje na psihološki tretman.
Majci djevojčice obezbijeđena je podrška, informisanje o institucionalnim procesima, savjetovanje i ohrabrivanje za prevazilaženje traume.
Ovaj slučaj je okončan odlukom Državnog tužilaštva da odbaci prijavu jer, prema njihovim navodima, nema elemenata gonjenja po krivičnoj dužnosti.
Statistike
Tabela: Broj prijavljenih slučajeva nevladinim organizacijama
Organizacija
|
Period | Broj prijavljenih slučajeva organizaciji: | Izvor: |
Nacionalna SOS linija (koju vodi naša organizacija SOS Nikšić ) | 2020. | 16 (2 maloljetne) | Podaci SOS Nikšić |
Sigurna ženska kuća | 2020. | 22 | Podaci SŽK |
Centar za ženska prava | 2020. | 2 | Podaci Centra za ženska prava |
Nacionalna SOS linija | 2019. | 22 (odrasle žene i maloljetnice) | Podaci SOS Nikšić |
Centar za ženska prava | 2019. | 5 | Podaci Centra za ženska prava |
Nacionalna SOS linija | 2018. | 31 (odrasle žene i maloljetnice) | Podaci SOS Nikšić |
Centar za ženska prava | 2018. | 3 | Podaci Centra za ženska prava |
Centar za ženska prava | 2017. | 3 | Podaci Centra za ženska prava |
– Prema Studiji o seksualnom nasilju u Crnoj Gori, koju se uradile SŽK i SOS Nikšić, oko 33, 3 posto intervjuisanih vjeruju da postoje specijalizovani servisi podrške ženama i djeci koji su preživjeli nasilje, dok 26, 67 posto intrevjuisanih ne zna da li postoje ovakvi servisi.
-Prema istraživanju ŽNVO (SŽK i SOS Niksic)[1], sprovedenom na uzorku od 100 ispitanica koje su preživjele seksualno nasilje (89 žena i 11 djevojčica):
- 65 % odraslih žena je seksualno zlostavljano od strane svojih partnera;
- samo 12 % (7 žena) je prijavilo nasilje;
- 82 žene su se za pomoć obratile organizacijama SOS Niksic i SŽK;
- 5 od 11 slučajeva gdje su seksualno nasilje preživjele maloljetne djevojčice, je prijavljeno institucijama;
- 24 od 100 intervjuisanih boravilo je u skloništima organizacija SOS Nikšić i SŽK;
- 32 žene i djevojčice su imale psihološku podršku i savjetovanje od strane ogranizacije SOS Nikšić i SŽK.
Prema podacima Ministarstva pravde, u periodu između januara 2013. i marta 2018. godine, izrečeno je 36 presuda u slučajevima seksualnog nasilja nad djecom (94 posto su zatvorske kazne, a ostale su mjere upozorenja).[2]
[1] Dostupno na linku: http://szk.org.me/wp-content/uploads/2020/03/Studija-o-seksualnom-nasilju-nad-%C5%BEenama-i-djecom-u-Crnoj-Gori-web.pdf
[2] TV prilog sa izjavom zvaničnice Ministarstva pravde: https://www.youtube.com/watch?v=ONTisGdRrDY&t=17s